Vodovodni sistem

Barski vodovodni sistem je jako složen. Funkcioniše u dva izražena režima rada – zimski i ljetnji režim. U toku zimskog režima rada potrebu u vodi u vodovodnom  sistemu pokrivaju izvori u priobalnom dijelu barske opštine: Zaljevo, Kajnak, Brca, Sustaš, Turčini i Vrelo.

Izdašnost nabrojanih izvorišta u tom periodu daleko prevazilazi potrebe u vodi potrošača u vodovodnom sistemu.

  U ljetnjem periodu zbog drastičnog smanjenja izdašnosti izvorišta u primorskom dijelu opštine, povećanog broja potrošača i potreba u vodi, u vodovodni sistem se uključuju  dodatne količine iz izvorišta u zaleđu: Velje oko i Orahovo Polje. Vrijeme uključenja ovih izvorišta zavisi od hidrološke godine i početka turističke sezone i ono, uglavnom, traje od druge polovine juna pa do oktobra, ili novembra mjeseca.

  Dodatna količina vode sa ovih izvorišta zavisi od zahtjeva potrošnje i smanjenja izdanosti priobalnih izvorišta i kreće se od 50 l/s u početnom periodu do maksimalnih 200 l/s koliki je kapacitet tog sistema.

   U tom periodu ukupna količina vode u priobalnim izvorima iznosi oko min 150 l/s, pa je ukupno raspoloživa količina vode u vodovodnom sistemu oko 350 l/s.                                             
 Kao poseban segment vodovodnog sistema Bara čini vodovod Virpazara kapaciteta 15l/s.

  S obzirom na izražene potrebe u vodi tokom ljeta, limitiranu količinu vode, stanje postrojenja i distributivne mreže najveći problemi u vodosnabdijevanju izraženi su upravo u tom periodu. Stepen izraženosti problema i sigurnosti u vodosnabdijevanju u direktnoj su zavisnosti od kapaciteta izvorišta, sigurnosti zahvata vode na njima, stanja ispravnosti magistralnih i tranzitnih cjevovoda i opreme na njima, a posebno od razvoja i stanja distributivne mreže.

Ukupni sistem čine:  11 izvorišta sa 19 vodozahvatnih objekata na njima; 17 crpnih stanica na izvorištima ukupno instalirane snage 931 kW; 11 prepumpnih stanica za visočije zone vodosnabdijevanja ukupno instalirane snage 368 kW; 12 distributivnih rezervoara ukupne zapremine 6.000 m3; distributivna mreza profila 50 do 500 mm duzine oko 450 km; vodomjera u individualnoj potrošnji oko 16.000 i u privredi oko 500;

Osnovni problemi sistema ogledaju se u: zastarjelosti distributivne mreže, neplanska gradnja, neriješeno pitanje razdvajanja visinskih zona, nedostatku rezervoarskog prostora, tehničkim i adminitrativnim gubicima u sistemu, zastarjelosti opreme, nedovoljnoj opremljenosti preduzeća i sl.

 U cilju snimanja postojećeg stanja i definisanja koncepta budućeg razvoja vodovodnog sistema Bara jos 1989.god. je urađeno Generalno rješenje dugoročnog razvoja sistema, a u toku prošle godine revizija istog rješenja. Ovom dokumentacijom data je dijagnoza postojeceg stanja sistema sa prijedlogom hitnih mjera na poboljšanju stanja, te definisan jasan koncept i dinamika realizacije koncepta budućeg rješenja do 2030.god.

 

Objekti vodovodnog sistema su: 

   1.  Primarni cjevovodi
   2.  Distributivna mreža
   3.  Rezervoari
   4.  Pumpne stanice 


   IZVORIŠTA 

   Izvorište "Zaljevo" kaptirano je 1963.godine sa osnovnom namjenom vodosnabdijevanja Luke Bar. Prosječna godišnja izdašnost se kreće između 30 – 50 lit./sec., a minimalna je oko 20 lit/sec.   

   Izvorište "Kajnak"  nije kaptirano na adekvatan način. Izvedena kaptaža prije 30 godina ne predstavlja kvalitetno rješenje. Urađenim istragama 80-tih godina utvrđeno je da se zahvatanje vode sa ovog izvora treba izvesti na sasvim drugačiji način od postojećeg, čime bi se voda higijenski ispravnije i sigurnije zahvatala. Usvojenim programom istražnih radova planiraju se izvesti dopunski istražni radovi u cilju definisanja mogućnosti zahvata dodatnih količina vode, kao i najoptimalnijeg rješenja njenog zahvatanja.

 Minimalna izdašnost ovog izvora kreće se oko 60,0 l/s.

     Izvor "Glava od Vode (Turčini I)" je jako skromnog kapaciteta. Iz njega se snabdijeva vodom dio Starog Bara, odnosno naselje Brbot, Gretva i Pijaca. I zahvat vode i dovodni cjevovod do rezervoara Spile su u dosta lošem stanju, te je neophodna njihova najhitnija rekonstrukcija. Za trajno rješenje problema vodosnabdijevanja Starog Bara, u sklopu tzv. interventnih mjera i izvršeno je kaptiranje i dovodjenje izvora Vrteljak / Turčini II / iznad Starog Bara čime je za duži vremenski period rješeno pitanje vodosnabdijevanja ovog područja.

     Izvor "Vrteljak" ( Turčini II ) nalazi se u koritu vodotoka Rikavac na koti 370 mnm. Minimalna izdašnost izvora se kreće u granicama 5-10 l/s.Voda sa ovog izvora se gravitaciono transportuje  do rezervoara Spile.

    Izvor "Sustaš" je solidno kaptiran, ali oko istog nije izvedena  zaštitna zona a, takođe, nije riješeno hlorisanje vode. Izvor je minimalne izdašnosti oko 3-4 l/s. Prosječna godišnja izdašnost se cijeni na oko 25-30 /s pa sobzirom na visoku kotu isticanja, 220 m.n.m., vrlo je interesantan za pokrivanje visokih zona potrošnje. Tokom prošle godine uložena su sredstva na sredjivanju stanja distributivne mreže visoke zone potrošnje i rekonstrukciji cjevovoda kaptaža-rezervoar Marovići. 

Započete aktivnosti treba nastaviti i tokom ove godine prije svega na realizaciji  usvojenog programa mjera u zoni kaptaže i distributivne mreže naselja. Mora se istaći višegodišnji problem uzurpacije ovog izvorišta od grupe građana sa tog područja, i ako je JP „Vodovod i kanalizacija“ pravovremeno preduzeo sve zakonske aktivnosti u eliminisanju ovog problema.

   Izvorište "Brca" nije kaptirano kako je to predviđeno tehničkom dokumentacijom, već su radovi prekinuti prije okončanja projektovanog rješenja. Izvedene hidrogeološke istrage tokom prošle godine, u zoni izvorišta, definisale su način sanacije postojećeg vodo-zahvata i potrebu nastavka istog u dužini od  30,0 m.

Minimalna izdašnost izvora se kreće oko 35,0 l/s  a iz istog  se snabdijeva vodom  područje Sutomora i dio Bara (Zeleni pojas i Gornji Šušanj).

   Izvorišta "Orahovo Polje" i "Velje Oko" predstavljaju primarna izvorišta barskog vodovodnog sistema u toku ljeta. I na njima je neophodno nastaviti radove prema usvojenom programu kako bi se omogućio zahvat planiranih 200 l/s vode, stvorila pogonska sigurnost. Opremanje i aktiviranje dva bunara, gradnja opreme za zaštitu od vodnog udara uradjeni su tokom prošle godine,  a u 2007. godini se planira rekonstrukcija hidromašinske i elektro opreme     preostalih bunara.

     Izvor "Vrelo" u Čanju  je lokalnog karaktera.  Sa njega se snabdijevaju vodom hotelski kompleksi u Čanju  i individualni potrošači u odmarališta u Čanju II. Minimalna izdašnost izvora je oko 7,0 l/s dok je srednja godišnja protoka oko 25,0 l/s. Kota isticanja je oko 20,0 m.n.m. pa se voda do potrošača doprema preko crpne stanice.

     Bunari B1 i B2 - Čanj

Bunari su prečnika 180mm i dubine do 45m. i  opremljeni su  mjeračima protoka. Minimalna izdašnost bunara je  4-5 l/s pojedinačno.

Puštanjem  u pogon  ova dva bunara, od 2004.godine, zajedno sa izvorištem "Vrelo", vodovodni sistem Čanj egzistira kao zasebna cijelina vodovodnog sistema Bara.

Od predaje ovog izvorišta i vodovodne mreže u Čanju na upravljanje ovom Javnom preduzeću, prije tri godine, izvršeno je niz aktivnosti na poboljšanju stanja vodosnabdijevanja u ovom prostoru. Izvršena je kompletna rekonstrukcija hidromašinskog i elektro dijela postojeće crpne stanice, rekonstrukcija većeg dijela distributivne mreže u Čanju I,izvršeni hidrogeološki istražni radovi u zoni Čanj i sa definisanim vodnim potencijalom u tom prostoru. U toku 2003. i 2004. godine  izvedena su  i uključena u vodovodni sistem dva bunara kapaciteta  po  5,0 l/s.  Ovim mjerama obezbjeđeno je kvalitetno vodosnabdijevanje Čanja iz lokalnih izvora a postojeći sistem iz Sutomora ostaje kao rezervni pogon za slučaj potrebe u toku ljeta.

 

DISTRIBUTIVNA MREŽA

    Razvoj distributivne mreže, uglavnom, nije pratio razvoj naselja, što je i logično, te zorno ilustruje sliku stanja naselja.
Dakle, mreža je neadekvatno razvijena, njen položaj je većinom van saobraćajnica (u kojima bi po pravilu trebala biti), u nekim naseljima je, većim dijelom, ispod objekata. Ako tome dodamo da je izvedena od neadekvatnih profila raznovrsnog materijala i prosječne starosti 25 do 30 godina može se konstatovati da se radi o zastarjeloj i neadekvatnoj distributivnoj mreži. Imamo li ovo u vidu, kao i činjenicu da mreža nije zonirana po visinskom položaju potrošača moramo biti svjesni neophodnosti velikih finansijskih ulaganja u sređivanju stanja i dovođenju distributivne mreže u stanje definisano generalnim rješenjem razvoja vodovodnog sistema Bara.    

Samo izvođenjem nove mreže, kako je prihvaćeno navedenim rješenjem, bitno će se uticati na smanjenje gubitaka i isti svesti u tehnički prihvatljive okvire.


Dužina mreže cjelokupnog vodovodnog sistema Bara iznosi oko 450  km na kojoj postoji oko 810 šahti. Ukupan broj vodomjera iznosi oko 17.000, što sve ukazuje na izuzetno razuđen i složen sistem.

 DISTRIBUTIVNI REZERVOARI

U vodovodnom sistemu Bara u funkciji su sljedeći rezervoari: 

- "Čanj" zapremine 700 m³ na koti 81,0 m.n.m.
- "Golo brdo" zapremine 1000 m³ na koti 81,0 m.n.m.
- "Marovići" zapremine 300 m³ na koti 110,0 m.n.m.
- "Šušanj" zapremine 2500 m³ na koti 110,0 m.n.m.
- "Spile" zapremine 100 m³ na koti 190,0 m.n.m.
- "Stari Bar" zapremine 150 m³ na koti 110,0 m.n.m.
- "Humac" zapremine 500 m³ na koti 65,0 m.n. m. u sklopu Virpazar.

  Prema navedenom, ukupna korisna zapremina rezervoara iznosi 2.750 m³.

                                    
CRPNE STANICE

Osnovne crpne stanice u vodovodnom sistemu su na izvorištima:

- "Orahovo Polje" (B4,B5,B6,B7,B8,B9 i B10) kapaciteta 7 x  35 l/s.
- "Velje Oko" (B1 i B2) kapaciteta 2 x 35 l/s.
- "Brca" kapaciteta 4 x 35 l/s.
-  Prepumpna stanica "Sutomore" koja vodu iz izvorišta Orahovo Polje i Velje Oko prepumpava u pravcu Bara, Sutomora i Čanja. 

Za pravac Bara i Sutomora instalirani kapacitet pumpi je 4 x 45,0 l/s za pravac Čanja 2 x 20 l/s.

Osim navedenih, postoji niz manjih crpnih stanica na izvorištima i mreži koje pumpaju vodu u visočije zone potrošnje i to:
                                                             
- "Stari Bar" kapaciteta 7,0 l/s koja vodu iz rezervoara Stari Bar potiskuje za potrebe naselja  Gretva.
- "Kajnak" kapaciteta 2 x 10 l/s koja vodu iz kaptaže Kajnak potiskuje u rezervoar Stari Bar za potrebe naselja Podgrad, Pijaca,    Gretva i Bolnicu.
- "Baukovo" kapaciteta oko 10 l/s koje kao hidroforsko postrojenje iz cjevovoda Kajnak – Kurilo snabdijeva vodom istoimeno naselje.
- Prepumpne stanice "Ahmetov brijeg", "Ilino", "Šušanj", "Ratac", "Rutke", "Suvi potok", "Čanj II" kapaciteta 2 x 5,o l/s  koje zahvataju vodu iz distributivne mreže i pokrivaju potrošnju istoimenih naselja.
- Hidroforsko postrojenje "Haj Nehaj" kapaciteta oko 10 l/s za snabdijevanje ovog naselja.
- Crpna stanica "Vrelo" u  Čanju kapaciteta 3 x 7,5 l/s za snabdijevanje hotelskog kompleksa Rekreaturs u Čanju I i objekata u Čanju II.
- Bunar B1i B2 u Čanju, kapaciteta po 5,0-8,0 l/s, za potrebe vodosnabdijevanja Čanja
 
Ukupna instalirana snaga svih crpnih stanica iznosi oko 1400 kw. Opšte stanje crpnih postrojenja nije zadovoljavajuće, zbog zastarjelosti hidromašinske i elektro opreme na pojedinim postrojenjima potrebna je njihova rekonstrukcija.

Rekonstrukcije crpnih stanica Brca, Sutomore i Čanj izvedene prethodnih godina  pokazale su se kao prava rješenja. Ove rekonstrukcije JP „Vodovod“ Bar izvršilo je iz sopstvenih sredstava u 2004. i 2005. godini.

                                                                                       
Sve ostale navedene crpne stanice rade sa naslijeđenim problemima zastarjelosti opreme i prevaziđenosti rješenja. Naime zone potrošnje, zbog svoje veličine, zahtijevaju savremenija rješenja koja su data Generalnim rješenjem. Usvojenom koncepcijom zoniranja distributivne mreže po visini sa distributivnim rezervoarima pojedinih visinskih zona veći dio prepumpnih stanica i hidroforskih postrojenja će se trajno isključiti iz funkcije.