Vodovodni sistem

Složenost barskog vodovodnog sistema je posljedica razuđenosti područja konzuma po visinskim kotama kao i poznate (BRISATI) disproporcije u potražnji vode tokom godine. Funkcioniše u dva izražena režima rada – zimski i ljetnji. U toku zimskog režima rada potrebu u vodi u vodovodnom  sistemu pokrivaju izvori u priobalnom dijelu barske opštine: Zaljevo, Kajnak, Brca, Sustaš, Vrteljak, Glava od vode-Turčini i Vrelo-Čanj. Izdašnost nabrojanih izvorišta u tom periodu daleko prevazilazi potrebe korisnika u vodovodnom sistemu ali zbog razuđenosti sistema po visinskim kotama iz tehničkih razloga nije moguće adekvatno distribuirati svu raspoloživu količinu vode (nepovezanost pojedinih dijelova sistema, nedostatak rezervoara ili pumpnih stanica).

U ljetnjem periodu, zbog velikog smanjenja izdašnosti izvorišta u primorskom dijelu opštine i povećanog broja korisnika, a samim tim i potreba u vodi, u vodovodni sistem uključuju se dodatne količine iz izvorišta u zaleđu: Velje oko i Orahovo Polje, a od juna 2011. godine i iz Regionalnog vodovoda.

Poseban segment vodovodnog sistema Bara čini vodovod Virpazara kapaciteta 22 l/s.

Ukupni vodovodni sistem čine: 11 izvorišta sa 19 vodozahvatnih objekata na njima; 17 crpnih stanica na izvorištima i 13 prepumpnih stanica za visočije zone vodosnabdijevanja sa 52 ugrađene pumpe ukupne instalisane snage cca 1400 KW; 12 distributivnih rezervoara ukupne zapremine 6923 m³; distributivna mreža profila Ø20 do Ø500 mm dužine oko 468 km.

Osnovni problemi sistema ogledaju se u: zastarjelosti distributivne mreže naročito u prigradskim naseljima kao i njenom neadekvatnom razvoju i formiranju prema visinskim zonama, nedostatku rezervoarskog prostora, gubicima u sistemu (tehničkim i administrativnim), djelimičnoj zastarjelosti opreme, i sl.

IZVORIŠTA 

Izvorište "Zaljevo" kaptirano je 1963.godine. Prosječna godišnja izdašnost se kreće između (30–50) l/s, a minimalna je oko 17 l/s. Voda se sa kaptaže "Zaljevo" cjevovodom DN 300mm isporučuje korisnicima u naseljima Zaljevo, Mirovica, Rap, Bartula, Tomba, Lovrenac i dijelu naselja Polje.

Izvorište "Kajnak" je najvećeg kapaciteta u sklopu barskog vodovodnog sistema. Minimalna izdašnost ovog izvora kreće se oko 55,0 l/s. Dio vode sa ovog izvorišta,  cca 11 l/s, se potiskuje u rezervoar Stari Bar cjevovodom DN150mm.

Izvorište "Glava od vode" je malog kapaciteta. U zimskom periodu se sa ovog izvorišta snabdijevaju korisnici u naseljima Brbot, Gretva, Pijaca, Podgrad i dio Starog Bara kod opšte bolnice. U ljetnjem periodu samo naselja Brbot, Gretva i Pijaca. Kako bi se poboljšalo stanje vodosnabdjevanja navedenih naselja, izvršeno je kaptiranje i vode na izvorištu "Vrteljak". Ono se  nalazi u koritu vodotoka Rikavac a nastaje od izvora Lektion i Lizalo.

Izvor "Sustaš" je minimalne izdašnosti oko 2-3 l/s. Prosječna godišnja izdašnost od 25 l/s do 30 l/s. Sa ovog izvorišta se snabdijevaju korisnici u naseljima Sustaš, Mandarići, Gornji Marovići i dijelu naselja Ahmetov Brijeg.

Izvorište "Brca" Minimalna izdašnost izvora se kreće oko 60 l/s a iz njega se snabdijeva vodom područje Sutomora i naselje Zeleni Pojas.

Izvorišta "Orahovo Polje" i "Velje Oko" predstavljaju primarna izvorišta barskog vodovodnog sistema u toku ljetnjeg perioda. Naime, iz podsistema „Crmničko polje-Bar“ se za potrebe Bara i Sutomora obezbjeđuje do maksimalno 190 l/s što je uslovljeno propusnošću cjevovoda kroz željeznički tunel Sozina.

Izvorište "Vrelo" u Čanju  je minimalne izdašnost oko 7 l/s dok je srednja godišnja vrijednost izdašnosti cca 25 l/s. Sa ovog izvorišta vodom se snabdijevaju korisnici u Čanju.

DISTRIBUTIVNA MREŽA

U prošlosti, razvoj distributivne mreže nije savim pratio razvoj prigradskih naselja pa je distributivna mreža na tim područjima neadekvatno razvijena. Vodovodna mreža je uglavnom izvođena u privatnim posjedima a rijetko u saobraćajnicama u kojima bi po pravilu trebala biti. U nekim slučajevima  su nad vodovodnim cijevima izgrađeni objekti. Veći dio tih cijevi, prosječne starosti 30 do 40 godina, sad je već neadekvatnih profila i jasno je da se radi o zastarjeloj mreži koju treba rekonstruisati u skladu sa Generalnim rješenjem razvoja vodovodnog sistema Bara, što iziskuje velika finansijska ulaganja. Dužina mreže cijelokupnog vodovodnog sistema Bara je cca 472 km. 

DISTRIBUTIVNI REZERVOARI

U vodovodnom sistemu Bara u funkciji su sljedeći rezervoari: 

• "Humac", zapremine 500 m³;
• "Čanj", zapremine 700 m³;
• "Zagrađe" (sa pumpnom stanicom), zapremine 110 m³;
• "Haj Nehaj" (sa pumpnom stanicom), zapremine 250 m³;
• "Golo brdo", zapremine 1000 m³;
• "Sutomore" (sa pumpnom stanicom), zapremine 500 m³;
• "Šušanj", zapremine 2400 m³;
• "Šušanj 2", zapremine 1200 m³;
• "Kurilo" (sa pumpnom stanicom), zapremine 25 m³;
• "Marovići", zapremine 200 m³;
• "Gretva", zapremine 23 m³;
• "Spile", zapremine 100 m³;
• "Stari Bar", zapremine 200 m³;
• "Zaljevo", zapremnie 500 m³;                                    

CRPNE STANICE

Glavne crpne stanice u vodovodnom sistemu su na izvorištima:

• „Orahovo Polje“  sa pumpnim stanicama na bunarima  B4, B5, B6, B7, B8, B9, B10 i B11;
• „Velje Oko“ sa pumpnim stanicama na bunarima B1 i B2;
• „Brca“ sa pumpnom stanicom;
• Prepumpna stanica „Sutomore“ koja vodu sa izvorišta Orahovo Polje i Velje Oko prepumpava ka Baru i Sutomoru.

Osim navedenih, postoji niz manjih pumpnih stanica na izvorištima i mreži koje potiskuju vodu u visočije zone potrošnje i to:

• “Vrelo“ u Čanju;
• B1 i B2 takođe u Čanju;
• “Zagrađe“, “Haj Nehaj”, “Suvi potok”, “Pobrđe”, “Rutke” i “Ratac” u Sutomoru;

   “Šušanj”, “Ilino”, “Ahmetov Brijeg”, “Kurilo”, Baukovo”, “Stari Bar”, “Kajnak”, “Zaljevo” u Baru.